Rijeka Rakitnica je prirodna granica između Bjelašnice i Visočice, a svoj tok završava na tromeđi Bjelašnice, Visočice i Prenja, gdje se ulijeva u rijeku Neretvu. Cjelokupna dužina kanjona Rakitnice je stanište endemskih vrsta flora i faune. Ovdje postoje 32 vrste endemskih biljaka, cvjetova i drveća koje žive u ovom malom regionu Dinarida.

Od početka kanjona do ušća preko Rakitnice je moguće preći na četiri lokacije kopnenim putem. Od četiri mosta, tri su pješačka i jedan za vozila.

Via Dinarica- Bijela staza prelazi kanjon Rakitnice na dva mjesta i to njena dva dijela BH-W-08 i 09.

Iznad ušća Rakitnice u Neretvu preko mosta u Kašića luci ispod Šibenika, i sa padina Visočice prelazimo na Bjelašnicu do nove (nedavno otvorene) “Vučkove ćuprije“, koja se nalazi u blizini ušća Tušilskog potoka u Rakitnicu. Do “Vučkove” ćuprije može se doći iz dva pravca ako idete iz Sarajeva, sa Visočice, nakon prelaska mosta kod skretanja za Umoljane, idete desno na malu livadicu i preko Tušilskog potoka utabanom stazom i nakon 500 m eto vas do ćuprije.

Sa Bjelašnice od Umoljanskih vodenica markiranom stazom možete ići prema ušću Studenog potoka u Rakitnicu, a ujedno ćete naići na ćupriju.

Ako se odlučite posjetiti ove krajeve, preporučujemo kružnu rutu sa Visičice, preko ćuprije pa markiranom stazom do 7 umoljanskih vodenica. Popnete se stazom do prve vodenice, natočite si vode na izvoru i skrenete lijevo markiranom stazom prema Studenom potoku. Obilazeći meander Studenog potoka, zapitaće se zašto je tako vijugav? Kada nakon Gradine budete prolazili ispod vrha Pošiljak pogledajte lijevo i vidjećete u stijeni iznad vas da to „vijuga“ okamenjena aždaha.

Uz topli obrok i kafu pitajte domaćine u Umoljanima o legendi o aždahi i kako je selo dobilo ime.

Sam kanjon Rakitnice bi trebao postati dio budućeg Nacionalnog parka Bjelašnica-Visočica-Treskavica.

Buturov prolaz u kanjonu Rakitnice

Planinarski savez BiH je davne 1956. poslao ekspediciju u kanjon Rakitnice. Godinu kasnije završeno je istraživanje čitave dužine kanjona, uz pomoć skoro stotine ljudi raznih specijalnosti. Na čelu ekipe koja je prolazila kroz kanjon je bio Muhamed Buturović. Kako do tad niko nikad nije prošao kanjon, zadatak ekspedicije je bio i da se imenuju pojedine lokacije u samom kanjonu za kartografe. Tako je u sredini kanjona jedna lokacija nazvana po njemu – Buturov prolaz.